Glasnije od oružja 20. listopada stiže u kina diljem Hrvatske
Glasnije od oružja, dokumentarni film Miroslava Sikavice nakon festivalske premijere u Motovunu stiže u domaća kina. Od petka, 20. listopada, moći će ga se pogledati u zagrebačkom kinu Europa, u splitskom kinu Karaman i Kinoteci Zlatna vrata, te u neovisnim kinima u Dubrovniku, Komiži, Bolu, Imotskom i Daruvaru, a krajem listopada i tijekom studenoga kino-turneja obuhvatit će tridesetak neovisnih kina diljem Hrvatske.
Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih domoljubna glazba igra vrlo važnu ulogu u političkim promjenama u svim zemljama bivše Jugoslavije, a posebice u Hrvatskoj. Otvorena agresija na Hrvatsku u jesen 1991. godine potiče, kao nikad prije ni poslije, snažnu reakciju glazbenika. Od guslara i tamburaša preko pjevača zabavne glazbe i dancea do rockera i pankera.
Avioni, tenkovi, bombe, automatske puške, mediji i propaganda bili su oružja u Domovinskom ratu. Ipak, najglasnije bile su pjesme. Jedni su u njima opisivali košmar u kojem su se našli, a drugi su potvrđivali svoju političku lojalnost. Nacionalna radiotelevizija pjesmu je smatrala važnim oblikom političke 'borbe' pa ih je naručivala, financirala, snimala i intenzivno emitirala. I 20 godina nakon završetka Domovinskog rata njegov soundtrack još uvijek izaziva pozornost i budi emocije.
''Raspjevane' 1990-e bile su i godine moga odrastanja. Kao i cijela moja generacija, odrastao sam pod fizičkim i psihičkim opterećenjem rata, koji je u jesen 1991. godine putem televizije i radija nahrupio u naše domove i zaposjeo ih. Dok se Zapadom nezaustavljivo razlijevao buntovnički grunge i njegova supkultura, nas su 'bombardirale' patriotske budnice kojima je bio preplavljen elektronički medijski prostor. Drugačijeg zvuka gotovo da i nije bilo. Popularna glazba generalno najbrže odgovara na socijalne i političke promjene. To se pokazalo i 1990-ih, kad se od svih, pa tako i od glazbe, tražilo da jasno zauzmu i drže političku stranu. Masovna produkcija domoljubnih pjesama tijekom Domovinskog rata pokazuje da je mlada hrvatska država pjesmu obilato koristila ne samo kao učinkovito sredstvo homogenizacije nacije nego i kao efikasan oblik političke borbe, legitimacije državotvornih nastojanja i traženja pomoći međunarodne zajednice. Te pjesme nisu samo moja prva asocijacija na ta turbulentna vremena i njihov 'prirodni' zvuk nego i bitan aspekt svakodnevnog života tih godina, odraz romantičnog patriotizma, nevinog jedinstva i naivnog idealizma koji će se ubrzo rasplinuti pod teretom neispunjenih očekivanja, tranzicijskog kriminala i osobnog koristoljublja. Naravno, pjesme ne mogu baš sve reći o licu društva i likovima države u nastajanju, ali mogu biti emocionalno i identifikacijsko sredstvo sagledavanja tog važnog i još uvijek nezaključenog dijela hrvatske povijesti. Na kraju valja reći i to da je muzička kulisa rata ostala do danas filmski neistražena te da je Glasnije od oružja prvi ozbiljniji filmski pokušaj da se napravi cjelovitiji uvid u taj zapretan glazbeno-propagandni aspekt hrvatske borbe za neovisnost, kad su glazbenici svojim najjačim oružjem, pjesmom, 'ratovali' protiv neželjenih povijesnih i političkih okova Jugoslavije, komunizma i Balkana. Gotovo trideset godina od početka raspada Jugoslavije i osamostaljenja Hrvatske i dvadesetak godina od završetka Domovinskog rata možda je napokon došlo pravo vrijeme da se iskopaju te stare, danas zaboravljene pjesme, skine s njih prašina i da dublje sagledamo isprepletene niti glazbe, politike i rata. Možda uvidimo što nam je na koncu konca 'naša borba dala.'', izjavio je redatelj filma Miroslav Sikavica.
Film Glasnije od oružja nastajao je tijekom šest godina, za potrebe nastanka filma pregledano je stotine sati privatnog i javnog arhivskog videomaterijala, u finalnu verziju uvršteno je čak 60 pjesama, a samo rješavanje autorskih prava trajalo je više od godinu dana. Tijekom istraživanja i nastanka filma ekipa je razgovarala s brojnim autorima domoljubnih pjesama i njihovim izvođačima, raznim svjedocima i akterima vremena, televizijskim urednicima i novinarima, producentima, glazbenim kritičarima, povjesničarima te muzikolozima. U filmu sudjeluju Zrinko Tutić, Josipa Lisac, Vera Svoboda, Josip Ivanković, Mladen Kvesić, Davor Gobac, Boytronic, Sandra Kulier, Mario Pešo, Borut Šeparović, Miroslav Lilić, Ante Perković i brojni drugi.
Režiju i scenarij filma potpisuje Miroslav Sikavica. Producent je Nenad Puhovski. Montažer je Miran Miošić, glavni snimatelj Hrvoje Franjić, a snimatelji Tamara Cesarec, Josip Ivančić i Goran Legović. Dizajn zvuka potpisuju Martin Semenčić i Ivan Zelić.
Film Glasnije od oružja nastao je u produkciji Factuma i uz financijsku podršku Hrvatskog audiovizualnog centra.
Naslovne fotografije: scene iz filma
