Izvještaji o radu

Na ovoj stranici mogu se pronaći sažeci postignuća Centra i hrvatske kinematografije koja su obilježila prethodne godine. 

2017.

Financijski izvještaj HAVC-a za 2017. godinu: 

Bilanca

Prihodi i rashodi

2016. 

Financijski izvještaj HAVC-a za 2016. godinu: 

Bilanca

Prihodi i rashodi

2015.

Financijski izvještaj HAVC-a za 2015. godinu: 

Bilanca

Prihodi i rashodi

2014.

Financijski izvještaj HAVC-a za 2014. godinu: 

Bilanca

Prihodi i rashodi

2013.

U 2013. završeno je i prikazano ukupno 16 dugometražnih igranih filmova, što je dosad najveći broj u povijesti hrvatske kinematografije. Hrvatski film u kinima ukupno je pogledalo 443.539 gledatelja, od čega je pet filmskih naslova imalo izvarnednu gledanost: Svećenikova djeca, Šegrt Hlapić, Sonja i bik, Zagonetni dječak i Kauboji. U planiranom roku dovršen je i projekt Digitalizacije nezavisnih kina, a po broju digitaliziranih ekrana Hrvatska se nalazi pri europskom vrhu. Hrvatski filmovi bili su prikazani na više od 100 relevantnih međunarodnih manifestacija, a među njima i u Berlinu, na Sundanceu, u Karlovim Varima, Rotterdamu, Oberhausenu i Clermont-Ferrandu.

2012.

Godinu 2012. u hrvatskoj kinematografiji obilježio je niz značajnih promjena i pozitivnih trendova. Na Festivalu igranog filma u Puli ove je godine prikazano rekordnih 12 dugometražnih naslova, od kojih je devet sufinancirano sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra. a međunarodnoj su sceni najviše uspjeha doživjele koprodukcije te dokumentarni i kratkometražni filmovi od kojih su mnogi prikazani u natjecateljskim programima festivala prve kategorije (tzv. A-festivali). Posljednja ambulantna kola Sofije premijerno su prikazana na Tjednu kritike u Cannesu, gdje su osvojila i nagradu, dok je kratkometražni animirano-dokumentarni omnibus Otac uvršten u programe najvažnijih festivala posvećenih ovom filmskom formatu (Annecy, Clermont-Ferrand i Hiroshima). Rast izvoza filmskih usluga obuhvaćen programom Filming in Croatia i vezani gospodarski učinak, a osjetni su i učinci aktiviranja Zakona o audiovizualnim djelatnostima što je zasluga Nacionalnog programa poticanja audiovizualnih djelatnosti usvojenog krajem 2010. godine.

2011.

Iza nas je jedna od najuzbudljivijih godina od osnutka Hrvatskog audiovizualnog centra. Značajne promjene u hrvatskoj audiovizualnoj zajednici najavljene su, propisane i javno usuglašene Nacionalnim programom promicanja audiovizualnog stvaralaštva 2010. - 2014. Ovaj dokument - temeljni, zakonom predviđeni okvir razvoja hrvatskog audiovizualnog sektora, prihvaćen je od strane Ministarstva kulture i podržan od strane Hrvatskog sabora. Ovaj dokument olakšao je uspješni sporazum s dotadašnjim dužnicima (televizijama i teleoperaterima) te omogućio naplatu sredstava potrebnih iscrpljenom i zanemarenom sektoru naše kulture, ali i privrede. To nije sve: između tadašnje vlasti i tadašnje oporbe (odnosno današnje vlasti i današnje oporbe) stvoren je nadstranački sporazum oko osnovnih potreba u ovom području. Uvođenje mjera poticaja za one koji ulažu u filmsku proizvodnju, popravljanje nespretno napisanog zakona, digitalizacija ostataka javne kinematografske mreže, promotivna ofanziva na domaćem i međunarodnom planu i nada u privođenje javne televizije svojoj temeljnoj svrsi jednako su bitni zadaci koje smo preuzeli ovim planom. U programu Pulskog festivala premijerno je prikazano deset cjelovečernjih igranih filmova, a u Nacionalnom programu - sekciji manjinskih koprodukcija prikazano je devet dugometražnih igranih filmova. Hrvatski filmovi prikazuju se u Clermont-Ferrandu, Karlovim Varima i Locarnu, a U 2011. godini hrvatski je kratki metar po prvi puta predstavljen u okviru 26. sajma kratkometražnog filma u Clermont-Ferrandu. Marija Škaričić sudjeluje u programu Shooting Stars na 61. Berlinaleu. Koko i duhovi skupljaju impresivnih 70.000 gledatelja, a u tijeku je i digitalizacija kina. Na sjednici Hrvatskoga sabora 15. srpnja usvojene su izmjene i dopune Zakona o audiovizualnim djelatnostima. Njihovim usvajanjem postignuto je to da se od 1. siječnja 2012. godine uvode Mjere poticaja za filmove i TV serije koji se proizvode u Republici Hrvatskoj. Pučki rečeno, ove mjere ciljaju na povratak konkurentnosti hrvatske industrije u svjetskom poslu koji se zove izvoz filmskih usluga.

×
Ova internetska stranica koristi kolačiće (cookies) za potrebe analize statistike posjeta. Pri tome se ne prikupljaju niti obrađuju osobni podaci. Korištenjem stranice prihvaćate i njene uvjete korištenja.