Posebno veseli i ulazak četiri hrvatska filma u ovo "svjetsko prvenstvo" animiranog filma. Iz produkcije Kreativnog sindikata dolazi Arka Natka Stipaničeva – začudna i osuvremenjena varijanta biblijske priče smještena na prekooceanskom kruzeru kao aktualnoj distopijskoj alegoriji kasnokapitalističkog društva u kojoj civilizacija polazi na posljednje putovanje u noć "dok orkestar i dalje svira".

Hrvatsko-srpska koprodukcija Pustolovine Glorije Scott – Umorstvo u katedrali Matije Pisačića i Tvrtka Rašpolića naslanja se, pak, na queer detektivsku zbirku Mime Simić (uz scenaristički doprinos Jasne Žmak) koja je i sama persiflaža priče "Pustolovine Glorije Scott" iz serijala o Sherlocku Holmesu. 

Autorica najboljeg hrvatskog filma proteklog Animafesta Lucija Mrzljak ove se godine seli u najprestižniji "rang natjecanja" glazbenim videospotom The Closing Door za istoimenu pjesmu irskog kantautora, oskarovca i dobitnika Grammyja Glena Hansarda. Iznimno fluidne animacije, The Closing Door je rezultat Lucijine slobodne interpretacije teksta pjesme u kojoj je zajedno s autorom pronašla i ekološki podtekst.

U Velikom natjecanju Animafesta 2020 nastavlja se i queer filmska serija estonsko-hrvatske autorice Chintis Lundgren, ovoga puta s fokusom na pustolovine seksi vuka Toomasa koji je svojedobno ljubovao i s nagrađivanim Manivaldom. No i sam Toomas ispod doline divljih vukova vidio je svijeta – prikazan je u Annecyju 2019, nagrađen na nizu festivala i prepoznat od publike koja cijeni ovu humorno-metaforičku modernu basnu o seksualnom oslobađanju i obiteljskim odnosima započetu 2015. godine. 

Među odabranima koji se natječu za Grand Prix i oskarovsku kvalifikaciju mnoštvo je zvjezdanih imena različitih generacija, poput Andreasa Hykadea (Altötting) i Piotra Dumałe (Posljednja večera), Theodorea Usheva (Fizika tuge) i Atsushija Wade (Moja tjelovježba). Prisutna je žanrovska, tematska i motivska raznolikost koja obuhvaća obiteljske i partnerske odnose, ekologiju, videoigre, vjeru, tjelesnost, humor, ovisnost, distopije, medije u eksperimentalnom filmu i animirani dokumentarizam na teme migracija, psihopatologije i osobne povijesti. 

Obilježje ovogodišnjeg Velikog natjecanja svakako je i pluralizam tehnika, s različitim varijantama stop-animacije (među kojima su naročito upečatljive glinamacije u Običnom tipu Shoko Hare i Portretu Suzanne Izabele Plucinske te upotreba crne žice u Sponama Dine Velikovskaje), crno-bijelim crtežima (kineska Šestica Xu Ana i Xi Chena te The Closing Door Lucije Mrzljak) i raskošnim slikama koje prizivaju likovne tradicije u rasponu od enkaustike (Fizika tuge), preko avangardnog geometrizma, grafizma i razigranih boja Kandinskog (Genius loci, Adrien Mérigeau), do kiparstva, drvoreza i renesanse (Posljednja večera). Dakako, tu su i spektakularni vizuali nastali uz pomoć računala, poput onih u Operi Ericka Oha, Nasilnoj jednakosti Antonisa Doussiasa, Blještavim svjetlima Charbyja Ibrahima i Kako nestati grupe austrijskih autora. U zanatsko i likovno umijeće ovih radova posjetitelji Animafesta moći će se uvjeriti i na izložbi Behind the Scenes 2 u prostorima ULUPUH-a (Ilica 13).

Vizualno spektakularni filmovi, koji se bez obzira na osobne afinitete prema animacijskim tehnikama nikako ne bi smjeli propustiti tako su Fizika tuge, Genius loci, Život izmiče Shunsakua Hayashija, Opera i Blještava svjetla, a njima treba pridodati i izrazom nešto sustegnutije, ali snažne i relevantne filmove Hykadea i Dumałe.

U svome najnovijem filmu, pobjedniku Annecyja Fizika tuge, Theodore Ushev scenaristički se vraća prozi bugarskog pisca Georgija Gospodinova, no usprkos tome riječ je o najosobnijem filmu ovog omiljenog Animafestova gosta u kojemu reminiscira i o vlastitim sjećanjima uz fantastičnu upotrebu enkaustike, drevne tehnike slikanja voskom kojom je tijekom osam godina načinio više od 15 000 slika. Glas u filmu posudio je i Donald Sutherland, dok je većinu naracije posredovao njegov sin Rossif. 

I Andreas Hykade, kojega šira javnost prepoznaje kao autora spotova Gigija D'Agostina, također se u Altöttingu bavi osobnom poviješću. Altötting je bezvremenski film o izgubljenoj nevinosti kojemu je svoj doprinos tijekom pet godina dugog procesa rada u vidu tehnike gravure dala i zvijezda portugalske animacije Regina Pessoa. 

Posljednja večera Piotra Dumałe suvremeni je, pak, pogled na slavnu biblijsku priču i ikoničku sliku iz oka jednog od svevremenskih klasika među Animafestovim pobjednicima (Franz Kafka). Posljednja večera tako crno-bijelom pojavnošću i središnjim motivom pomalo podsjeća na Gustavea Doréa (uz, razumljivo, Da Vincija), ali Krista i učenike smješta u jureći vlak.

30. Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb 2020. održava se od 28. rujna do 3. listopada u Kinu SC, Teatru &TD i Kinoteci te na brojnim drugim gradskim lokacijama. Filmski program čini više od 300 filmova, a uz prestižna natjecanja tu su i panoramski program, fokus na kinematografiju Mađarske, s posebnim osvrtom na redateljice nove generacije, program Majstori animacije s retrospektivama Georgesa Schwizgebela, Pavla Štaltera i hrvatskih klasika iz 1972., proslava 60. godišnjice ASIFA-e i festivala u Annecyju, s izborom nagrađenih filmova iz njegove bogate povijesti te "ponoćnim" programom WTF koji promiče različitost, Animafest PRO sa znanstvenim skupom Animafest Scanner VII i masterclassovima, trostruki izložbeni program te bogat program za djecu i mlade, kao i Animafest u Vašem kvartu. Zbog epidemioloških mjera i zaštite mlade publike, Animafest ove godine osigurava online praćenje Natjecanja filmova za djecu u školama i vrtićima. 

Sve ostale detalje potražite na službenoj stranici festivala.