Francuski je redatelj, naime, tijekom deset godina, od 1988. do 1998., sastavljao izuzetno kompleksan video kolaž iz nepreglednog mora arhivskih materijala koje je kombinirao s prizorima iz filmskih klasika kao i igranim scenama snimljenima direktno za serijal. Rezultat je 258 minuta dug esej o prirodi samoga medija kao i njegovoj povijesti, ali i povijesti samoga 20. stoljeća, čiji je diskurs posvema interpretativno otvoren te misaono poticajan u smislu generiranja novih načina promišljanja postojećih paradigmi. Godard karakterizira film kao formu koja misli, u tom smislu definirajući pokretne slike kao jedno od esencijalnih ishodišta za naše samorazumijevanje. Danas kada se medij nalazi na kraju jedne od svojih najvećih prekretnica, tranzicije iz analognoga u digitalno, čini se vitalnim preispitati njegovu povijest i tako kontekstualizirati izazove sadašnjosti te se pripremiti za neizvjesnosti koje donosi budućnosti.

Historie(s) du cinéma Jeana-Luca Godarda postat će polazište za diskusiju uživo u kojoj će sudjelovati vodeći domaći i svjetski filmolozi i kritičari, koji su svjetonazorski bliski Godardovoj estetici i filozofiji povijesti filma. Diskusije će voditi i moderirati filmska kritičarka Višnja Vukašinović.

U petak, 6. listopada, u 20 sati u zagrebačkom MM centru SC-a prikazuje se poglavlje 1B nazvano Samo jedna (pri)povijest (Une histoire seule) u kojem Godard istražuje koncept samoće u smislu usamljenosti filma među drugim umjetnostima, ali i nepremostive udaljenosti što okružuje ona djela i autore sedme umjetnosti koji zaobilaze dominantna pravila igre. Opreke sloboda/nesloboda i fikcija/zbilja Godard je maestralno istražio u filmu Preziru na kojeg se u ovoj epizodi višestruko referira kako bi još jednom postavio pitanje o (ne)mogućnostima filma kao umjetnosti. Smješten na razmeđu tehnologije, kreacije i mita filmski medij je ovdje shvaćen kao usamaljeni hodočasnik u mukotrpnoj potrazi za jednim novim dijalogom riječi i slike.

Novootkrivena mogućnost da slika postane vrijeme, a zvučni zapis tišina potvrdila je jedinstvenu prirodu filma o čijoj se uzvišenoj samoći razgovara s gošćama Tanjom Vrvilo i Ivanom Keser.

Projekt se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, a sve ostale detalje potražite na ovoj poveznici. 

*Autor vizualnog identiteta je Dario Dević