Predstavljene dvije nove knjige o hrvatskom filmu: Filmski prostori Tomislava Čegira i U abesiniju za fonetičara Jelene Vlašić Duić

U srijedu su predstavljena dva nova izdanja Hrvatskog filmskog saveza – Filmski prostori: hrvatske rekonstrukcije američkog žanrovskog filma autora Tomislava Čegira u nakladi Hrvatskog društva filmskih kritičara te U abesiniju za fonetičara: govor u hrvatskome filmu autorice Jelene Vlašić Duić u nakladi Hrvatskog filmskog saveza i FF pressa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Knjiga Filmski prostori: hrvatske rekonstrukcije žanrovskog filma objedinjuje devet studija kroz koje hrvatski filmski kritičar Tomislav Čegir razmatra odslike američkih žanrova u hrvatskom igranom filmu od 1980-ih do danas. U svakom od odabranih devet hrvatskih filmova (Zločin u školi, Osuđeni, Diploma za smrt, Stela, Vrijeme ratnika, Tri muškarca Melite Žganjer, Crvena prašina, Put lubenica, Živi i mrtvi) u domaćem se kontekstu, katkad i citatno, restrukturiraju obrasci američkih filmskih žanrova (film noir, vestern, gangsterski film, film ceste, pustolovni film, romantična komedija, kriminalistički film, socijalna drama, film o boksu, ratni film itd.), pri čemu se temeljne mitske strukture, propuštene kroz žanrovsku prizmu, reinterpretiraju i u hrvatskoj društvenoj stvarnosti. Ova knjiga nudi nov pogled na žanrovski ciklus u hrvatskom igranom filmu 1980-ih, dokazujući da su se žanrovske tendencije toga desetljeća logički nastavile i 1990-ih, pa i kasnije.

Knjiga je izdana u nakladi Hrvatskog društva filmskih kritičara.

Interdisciplinarna studija fonetičarke Jelene Vlašić Duić U abesiniju za fonetičara: govor u hrvatskome filmu bavi se načinom uporabe i funkcije govora u sedmoj umjetnosti na primjeru hrvatskog filma iz druge polovice 20. stoljeća, kojem se često prigovaralo da govori neprirodno i da ne iskorištava bogatstvo hrvatskog govora. U knjizi se analizira 11 filmova: Koncert, Martin u oblacima, Imam dvije mame i dva tate, Kad čuješ zvona, Tko pjeva zlo ne misli, Razmeđa, Mećava, Izgubljeni zavičaj, Glembajevi, Kako je počeo rat na mom otoku i Blagajnica hoće ići na more. Među odabranim naslovima osam ih je nastalo prema književnim predlošcima pa se u prvome dijelu razmatra odnos između pisane i govorene riječi. Posebna se pozornost posvećuje uporabi standardnog jezika i dijalekta (kajkavskog, čakavskog i štokavskog), funkcijama govora u filmu te filmskom govoru kao indikatoru vremena, odnosno društvenih i kulturnih odnosa.

Ova je knjiga tiskana u nakladi Hrvatskog filmskog saveza i FF pressa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te sufinancirana sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra.
 

×
Ova internetska stranica koristi kolačiće (cookies) za potrebe analize statistike posjeta. Pri tome se ne prikupljaju niti obrađuju osobni podaci. Korištenjem stranice prihvaćate i njene uvjete korištenja.