Na rasporedu su dva programa njegovih kratkih dokumentarnih filmova - prvi se sastoji od šest klasičnih ostvarenja iz doba crnog talasa, koji će se puštati s 35 milimetarskih filmskih kopija, a drugi od tri kasnija, rjeđe prikazivana filma. Ova projekcija popratni je program Žilnikove izložbe pod imenom 'Građani iz sjene' koju organizira kustoski kolektiv Što, kao i za koga/WHW, a otvara se 22. studenog u 19h u Galeriji Nova u Zagrebu. Filmove će najaviti sam autor koji će nakon projekcije odgovarati na pitanja publike.

Od svojih početaka na živoj sceni amaterskog filma u Jugoslaviji šezdesetih godina Žilnik je snimio više od pedeset filmova, uključujući i veliki broj igranih i TV produkcija, često u žanru dokumentarne drame, čiji je bio pionir. Rano je postao međunarodno priznat, osvojivši Zlatnog medvjeda u Berlinu za svoj debitantski dugometražni igrani film Rani radovi, kao najbolji film 1969. godine. Početkom sedamdesetih, nakon što se politički establišment odlučio obračunati s radikalnim tendencijama u jugoslavenskom filmu i doslovno rasturio crni talas, Žilnik napušta Jugoslaviju i emigrira u Njemačku, gdje realizira nekoliko nezavisnih filmova, uključujući i neke od najranijih koji se bave temom gastarbajterа. Osamdesetih napušta Njemačku nakon novih sukoba s tamošnjim vlastima, vraća se u Jugoslaviju i snima brojne TV i igrane filmove u kojima prepoznaje i predstavlja početne simptome rastućih društvenih sukoba u zemlji. Od 90-ih nadalje nastavlja sa snimanjem filmova koji se bave bolestima post-socijalističke tranzicije, kao i pitanjima migracije.

'Životi i sudbine ljudi koji žive od svoga rada stalno su se nizali kroz moje filmove. Ljudi u ovoj kategoriji žive u nesigurnim uvjetima, bez sigurnosti i povlastica, i mogu se osloniti samo na sebe i ljude koji su im najbliži. Najvažnija stvar kada radite film zasnovan na tim pričama je da radite s ljudima koji nemaju ništa za izgubiti. Oni su ljudi kojima treba ponuditi medij kroz koji se na neki način mogu izraziti, komunicirajući svoje vlastite stavove ili osjećaj da su zaboravljeni. Kad radite s njima, radite s potlačenim ljudima koji su najmanje u strahu da će ugroziti svoj status na bilo koji način. Oni su svi u poziciji slobode.' rekao je o svom stvaralaštvu Želimir Žilnik.

Program se održava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, u suradnji s kustoskim kolektivom Što, kako i za koga/WHW. Ulaz je 10kn. Filmovi se puštaju s 35mm filmskih kopija i digitalnih formata (vidi raspored). 

 Raspored projekcija:  

19.00 Prvi program (88 min) 

Žurnal o omladini na selu, zimi, 1967., 15 min, 35mm
Nezaposleni ljudi, 1968., 13 min, 35mm 
Pioniri maleni mi smo vojska prava, svakog dana ničemo ko zelena trava, 1968., 18 min, 35mm
Lipanjska gibanja, 1969., 10 min, 35mm
Crni film, 1971., 14 min, 35mm 
Ustanak u Jasku, 1973., 18 min, 35mm

 21.00 Drugi program (69 min) 

Inventur - Metzstrasse 11, 1975., 9 min, digitalno
Placmajstori, 1977., 30 min, digitalno
Sedam mađarskih balada, 1978., 30 min, digitalno

Sve ostale detalje potražite na ovoj poveznici, a iscrpan izvor informacija o Žilinkovom radu dostupan je ovdje. 

Naslovna fotografija: Želimir Žilnik