Fiskalni poticaji potiču rast izvoza filmskih usluga

“Mapa fiskalnih poticaja i njihov utjecaj na film i audiovizualnu produkciju u Europi” naslov je studije koja po prvi puta uključuje i podatke vezane za hrvatsku audiovizualnu industriju i sustav državnih poticaja (rebate) kojima HAVC upravlja u svrhu privlačenja međunarodnih produkcija i izvoza usluga. 

U organizaciji Europskog audiovizualnog opservatorija prošlog tjedna u Bruxellesu održana je prezentacija i okrugli stol povodom studije koju je izradila ugledna konzultantska kuća Olsberg•SPI iz Londona. Studija pokazuje širu analizu primjene i efekata državnih poticaja unutar osam odabranih zemalja. Pored Hrvatske, analizom su obuhvaćene Belgija, Češka, Francuska, Mađarska, Irska, Italija i Velika Britanija.

Hrvatska se od 2012. godine upisala u mapu europske prakse fiskalnog poticanja audiovizualne industrije Izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima, kojima se omogućava povrat (rebate) 20% utrošenih sredstava međunarodnoj produkciji filma ili tv serije. Već nakon tri godine vidljivi su uočljivi rezultati, koji su pokazatelj znatno većih mogućnosti domaće audiovizualne industrije u pogledu izvoza filmskih usluga, a to znači i rasta prihoda, zapošljavanja, razvoja, ali i utjecaja na prihode drugih industrija, osobito na sektor turizma.

Igra prijestolja je najveći ulov u mreži hrvatskih poticaja, ali to ne umanjuje značaj drugih ostvarenja, poput filmova  Diana, Cure – Život druge, Otok ljubavi, Domoljub, Itsi Bitsi, švedske dječije hit serije Božić na suncu, kao i američke Dig u kojoj Split i Trogir “glume” Svetu zemlju. Od 2012. do 2014.  filmski poticaji rezultirali su s ukupno 18 međunarodnih produkcija iz Amerike, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Švicarske, Finske, Danske, Švedske, Slovenije i Nizozemske. 

Hrvatska je nova na europskoj mapi poticaja, a izdvaja se od drugih zemalja koje su ih uvele prije nas po iznimnoj stopi rasta u prvim godinama primjene. U prvoj godini ostvarena je potrošnja međunarodnih produkcija od 25 milijuna kuna, u drugoj godini oko 50 milijuna, a ove godine će biti ostvareno oko 100 milijuna kuna. Izrazito visok interes za snimanja u Hrvatskoj u perspektivu postavlja nove zahtjeve pred državu i domaću audiovizualnu industriju. Osiguranje veće razine sredstava nužno je ukoliko se želi pratiti visoka stopa rasta potrošnje međunarodnih produkcija. Tim prije što je hrvatski model poticaja značajnim dijelom samofinancirajuć i ne predstavlja opterećenje za proračun već ga zapravo značajno puni.

Danas su poticaji nužan uvjet za ozbiljan izvoz filmskih usluga, ali nisu i dovoljan. Svi u Europi, pa i izvan nje, priznaju važnu ulogu HAVC-a (i države u ovom slučaju) u stvaranju povjerenja unutar međunarodne audiovizualne zajednice, a  tome jednako doprinose naši profesionalci, producenti i ekipe profesionalaca bez kojih nema filmskog ostvarenja. Mi smo povjerenje zaslužili i to se vidi po recentnim rezultatima“, istaknula je Sanja Ravlić, članica Povjerenstva za poticaje HAVC-a i predstavnica Hrvatske u Eurimagesu.

Studija u konačnici pokazuje multiplikatorne utjecaje poticaja jer utječu na povećanje unutareuropske proizvodnje filmova, donose kulturalne, kreativne i ekonomske koristi, a predstavljaju i važan korektiv pojedinih tržišnih anomalija odnosno nejednakosti. 

Krajem godine HAVC će organizirati predstavljanje studije u Zagrebu, u sklopu čega će prezentirati i mogućnosti budućeg rasta izvoza usluga i razvoja audiovizualne industrije.

Naslovna fotografija: set Igre prijestolja / fotograf Željko Tutnjević

×
Ova internetska stranica koristi kolačiće (cookies) za potrebe analize statistike posjeta. Pri tome se ne prikupljaju niti obrađuju osobni podaci. Korištenjem stranice prihvaćate i njene uvjete korištenja.