Film Dnevnik Diane Budisavljević tijekom kolovoza na pet morskih lokacija

Nakon što je ovacijama mnogobrojne publike ispraćen u Puli, Dubrovniku i Motovunu, apsolutni pobjednik Pulskog filmskog festivala, film Dnevnik Diane Budisavljević redateljice Dane Budisavljević tijekom kolovoza bit će prikazan na pet morskih lokacija.

Dnevnik Diane Budisavljević premijerno je prikazan u pulskoj Areni pred više od 4 000 gledatelja, prepunio je kino na glavnom gradskom trgu Motovuna i dvije uzastopne projekcije na Dubrovačkim ljetnim igrama. Interes publike za filmom ne jenjava pa će prije zagrebačke premijere i kino distribucije širom Hrvatske planirane za listopad, film biti prikazan na pet morskih lokacija. 

Na Splitskom ljetu u Ljetnom kinu Bačvice publika će ga moći vidjeti već 8. kolovoza, potom 11. kolovoza u korčulanskom Centru za kulturu, a slijede dvije projekcije na otoku Hvaru - 13. kolovoza u Jelsi te dan kasnije u Hvaru, obje u kinima Mediteran. Ljetna turneja završava na otoku Rabu gdje će biti prikazan tijekom Rab Film Festivala 26. Kolovoza (van konkurencije).

Film Dnevnik Diane Budisavljević je na 66. Pulskom filmskom festivalu ujedinio žiri, kritiku i publiku te je uz osvojene Veliku zlatnu arenu za najbolji film, nagradu publike Zlatna vrata Pule i nagradu FEDEORA koju dodjeljuju kritičari Europe i Mediterana, osvojio još Zlatne arene za režiju (Dana Budisavljević), glazbu (Nenad i Alen Sinkauz) te za montažu (Marko Ferković). Također, ovo je prvi put od davne 1957. godine da je glavnu nagradu festivala u Puli dobio film žene redateljice. Glavnu ulogu Diane Budisavljević glumi nacionalna prvakinja Alma Prica, njenog supruga poznati slovenski glumac Igor Samobor, a u ostalim ulogama su Ermin Bravo, Areta Ćurković, Krešimir Mikić, Mirjana Karanović, Vilim Matula, Urša Raukar, Biserka Ipša i drugi.

Film Dnevnik Diane Budisavljević istinita je priča o najboljim ljudima u najgorim vremenima. Diana Budisavljević sa suprugom liječnikom, kćerima i tek rođenom unukom živi životom zagrebačke visoke građanske klase. U jesen 1941. doznaje da se Židovke i Srpkinje s djecom odvode u logore gdje umiru od gladi i bolesti. Židovska općina šalje pomoć Židovkama, ali za Srpkinje se nitko ne brine. Koristeći svoje austrijsko podrijetlo, Diana apelira na vlast, crkvu i Crveni križ da spase barem djecu. Nitko od njih ne želi preuzeti odgovornost. S nekolicinom prijatelja u svom stanu prikuplja pomoć i organizira akciju kojom će do kraja rata od sigurne smrti biti spašeno više od 10 000 djece. Među njima su i Živko, Milorad, Zorka i Nada koji se gotovo 80 godina kasnije vraćaju u logore svog djetinjstva i tek tada spoznaju da život duguju nepokolebljivoj snazi jedne žene. Svjesna da će i rat jednom proći, Diana je pomno vodila kartoteku dječjih sudbina, no nju će joj bespovratno otuđiti komunistička vlast 1945. kada njeno germansko i građansko podrijetlo postaju nepoželjni. Zahvaljujući Dianinom dnevniku, koji je nakon njezine smrti pronašla unuka, rasvijetljena je herojska uloga žene uvjerene da njezin život nije vredniji od života nedužno progonjenih.

×
Ova internetska stranica koristi kolačiće (cookies) za potrebe analize statistike posjeta. Pri tome se ne prikupljaju niti obrađuju osobni podaci. Korištenjem stranice prihvaćate i njene uvjete korištenja.