Preskoči na glavni sadržaj

CineLink Talks: producenti i fondovi trebaju potaknuti pravedne prakse unutar ekosustava servisa za streaming i proizvođača sadržaja

Je li moguće osigurati održivost nezavisnog sektora u sklopu modela platformi za streaming? U trenutnim prilikama, kada je mogućnost zadržavanja intelektualnog vlasništva sve manja, a sve je izraženija neizvjesnost o postojanju knjižnica intelektualnog vlasništva i korištenju prava, kao i vlasništva nad projektom, nezavisni producenti i financijeri raspravljali su o fer praksama unutar ekosustava u kojem djeluju servisi za streaming i proizvođači sadržaja.

Osiguravanje održivosti nezavisnih producenata u sklopu modela platformi za streaming bila je glavna tema panela 'Suradnja sa servisima za streaming' koji se putem Zooma u nedjelju, 15. kolovoza, održao u sklopu CineLink Industry Daysa na Sarajevo Film Festivalu. 

Rasprava koju je moderirala izvršna direktorica Europskog kluba producenata Alexandra Lebret se održala u trenutku kada su nezavisni filmaši sve manje u poziciji zadržati prava na intelektualno vlasništvo, a sve je izraženija neizvjesnost oko kreiranja knjižnica, korištenja prava i vlasništva nad projektima.   

U panelu su sudjelovali ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Chris Marcich, voditelj odjela produkcije i međunarodnih poslova Norveškog filmskog instituta Lars Løge, bugarska producentica Martichka Bozhilova iz produkcijske kuće AgitProp sa sjedištem u Sofiji, te ravnateljica Federacije europskih filmskih redatelja (FERA) Pauline Durand-Vialle.

Durand-Vialle izrazila je stajalište da je situacija koja je plod suradnje s platformama za streaming 'dobrodošla', no da poslovni modeli tih velikih igrača ipak ostavljaju nekoliko otvorenih pitanja. Neki od problema koje je spomenula Durrand-Vialle su 'sloboda umjetničkog izražavanja', prepreke u proizvodnji sadržaja zajedno s 'trećom stranom', to jest, servisom za streaming, te plaćanje tantijema i transparentnost podataka.  

Lars Løge objasnio je da Norveški filmski institut svoje financiranje sve više usmjerava ka razvoju projekat kako bi na taj način pomagao zadovoljiti sve veću potražnju za novim sadržajima, te da Norveška, kao i mnoge druge zemlje, bilježi nezapamćeni porast produkcije. Ta je faza doduše također krhka, dok se znalci u industriji pribojavaju reakcija publike nakon ponovnog otvaranja kina i mogućnosti 'međusobnog uništenja brojnih norveških filmova koji će krenuti u distribuciju u isto vrijeme'. Za razliku od ranijih godina, nordijska filmska agencija odlučila je ne odobriti financiranje producentima koji prodaju prava servisima za streaming. 'Ako do toga dođe, mi se povlačimo iz projekta', rekao je i dodao 'dodjeljujemo državna sredstva da bismo zaštitili kako nacionalni sadržaj, tako i lokalne produkcije i redatelje, stoga taj vid potpore više neće biti dostupan onima koji drugima prepuštaju svoje intelektualno vlasništvo.'

Govoreći o HAVC-ovu smjeru djelovanja, Chris Marcich izjavio je da HAVC radi na uvođenju obveze re-investiranja, te da je cilj da obveza ulaganja natrag u potporu nezavisnoj produkciji iznosi 5 posto prihoda ostvarenog u Hrvatskoj. 

Producentica Martichka Bozhilova naglasila je činjenicu da je Bugarska 'jedna od rijetkih zemalja u kojoj budžet za filmove dolazi izravno od države,' te da trenutno ne postoji sustav financiranja, što značajno otežava produkciju. Također je skrenula pozornost na jedan od rastućih trendova u regiji u kojem producenti ulažu zajedno s redateljima kako bi zadržali neovisnost i mogućnost očuvanja vlastitog intelektualnog vlasništva u budućnosti. U tom složenom kontekstu, ona smatra da bi Europska unija trebala čim prije intervenirati i početi regulirati tržište. Naglasila je da je to od posebne važnosti za mala tržišta poput bugarskog.

Istaknuti su izazovi ali i nove mogućnosti koje bi mogle pružati dominante međunarodne streaming platforme. Naglasak je bio na situaciji u manjim zemljama koje se često nalaze u neravnopravnoj poziciji, a za koje Europska politika ne nudi primjerena rješenja. Otvorila se i tema mogućnosti većeg nadzora nad ponašanjem tih velikih igrača putem nove regulative koja je u razradi u Bruxellesu (Digital Markets Act).

Drugi dio panela bio je posvećen pitanjima zainteresirane javnosti u digitalnom obliku. Tijekom tog dijela panela sudionici su između ostalog raspravljali o sve većem utjecaju umjetne inteligencije, poteškoćama za koprodukcije tijekom pandemije, svojevrsnom 'povlačenju' HBO-a iz Istočne Europe, potrebi za dodjeljivanjem veće moći odlučivanja producentima i odgovornosti državne uprave u reguliranju složenog europskog audiovizualnog tržišta. 

(*tekst i fotografija preuzeti su sa stranice cineuropa.org)

×
Ova internetska stranica koristi kolačiće (cookies) za potrebe analize statistike posjeta. Pri tome se ne prikupljaju niti obrađuju osobni podaci. Korištenjem stranice prihvaćate i njene uvjete korištenja.