'Optimizam koji je pratio razvoj društva u Jugoslaviji na osobit se način artikulirao i filmskim sredstvima. Sredinom prošlog stoljeća osnovano je filmsko poduzeće Zagreb film i u narednim je desetljećima ostvarivalo značajne uspjehe na polju umjetničkog igranog, reklamnog i animiranog filma, dok je istodobno s gotovo jednakim entuzijazmom oblikovalo i filmske reprezentacije Zagreba. Komunicirajući razvoj grada vizualnim posredovanjem ovog državnog poduzeća, gradske vlasti prenose nam da je između 1953. i 1957. dovršeno "7300 novih komfornih stanova", dok se ta brojka u razdoblju između 1963. i 1967. penje na 26 tisuća novoizgrađenih stambenih jedinica. Širi se mreža autobusnog i tramvajskog prometa, grade se nove ceste, škole i općinski Domovi narodnog zdravlja koji, ulažući paralelno u modernizaciju medicinske opreme, građanima pružaju liječničku skrb. 1963. pušta se u promet sljemenska žičara, a ubrzo i zagrebačka zračna luka dobiva novu pristanišnu zgradu. Pedesetak godina kasnije, promotivni filmovi namijenjeni prezentaciji projekata od strateške važnosti za Grad Zagreb otkrivaju drugačiju sliku: sadašnjost je nejasno smještena između fikcije i zbilje, a prošlost kao da je uprizorena u skladu s nečijim nostalgičnim impresijama.

Komparativni prikaz starih i novih promotivnih filmova posvećenih planskom razvoju Zagreba i njegovim kapitalnim investicijskim projektima otvaraju ovogodišnji filmski program, otvarajući ključna pitanja o politikama njihove reprezentacije. Koji su proizvodni modeli danas zamijenili nekadašnju suradnju s državnim poduzećima poput Zagreb filma, kako se oni odražavaju na tržište filmske proizvodnje i jesu li zaista (dugoročno) bolje rješenje? Na koje se načine redateljski oblikuju pripovijesti gradskih i industrijskih propagandnih filmova, tko odlučuje o njihovom izgledu i sadržaju, i na čemu se temelje briefovi klijenata? Koliko je pritom bitna režijska vještina, stupanj inovacije i proizvodna kvaliteta filma te koliko se javnog novca investira u njihov nastanak? Filmska 'svečanost rada i blagostanja u nekadašnjoj zemlji seljaka' s polovice prošlog stoljeća i današnji filmski posredovani urbani vizionari, osim istraživačko-gledateljskog užitka, povod su za razgovor o pitanjima krize institucija socijalne države, posljedicama slobodnog tržišta i neobičnim spregama privatnih proizvodnih investicija i javne gradske propagande.', napisala je kustosica Petra Belc.

Filmski program 'Stanovanje na filmu' dio je projekta Umjetnici za kvart 2 koji se financira sredstvima Zaklade Kultura Nova, Ministarstva kulture i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba.

Program se održava uz podršku Hrvatskog audiovizualnog centra, a sve ostale detalje potražite ovdje.

Naslovna fotografija: scena iz filma Raste grad