Obilježavanje 90 godina rada Zlatnih vrata; splitska premijera filma Martinac

Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata u Splitu obilježava 90 godina svog postojanja prigodnim programom koji će se odvijati u ponedjeljak i utorak, 9. i 10. listopada. Ulaz na sva događanja je slobodan, ali je broj mjesta u dvorani ograničen. 

Program u ponedjeljak počinje u 16 sati, projekcijom filma Mali princ redatelja Marka Osbornea. Ova filmska ekranizacija remek djela svjetske književnosti sinkronizirana je na hrvatski jezik i prilagođena najmanjim uzrastima. 

U 18.30 sati slijedi otvoranje izložbe Naši vršnjaci koja predstavlja splitski filmski repertoar 1925. i filmove snimljene iste te godine, a uz glazbenu pratnju Veljka Popovića i Alena Čelića (New Gondoliers). Potom, u 20 sati, uslijedit će splitska premijera dokumentarnog filma Martinac redatelja Zdravka Mustaća. Svestrani umjetnik i intelektualac s naslovom 'majstora eksperimentalnog filma', splitski filmaš i pjesnik Ivan Martinac, arhitekt zvanjem, nezaobilazno je ime (ne samo) splitske filmske prošlosti. "Kinoteka je njegov veliki dužnik jer je upravo Ivan Martinac ključni kreator programske orijentacije Kinoteke u njenim zlatnim vremenima, sedamdesetih godina prošlog stoljeća", navodi organizator programa.
 
U utorak u 16 sati na repertoaru je remek djelo animacije, Princeza Mononoke Hayao Miyazakiya. U 19 sati slijedi predavanje prof.dr.sc. Ivice Puljka, nakon čega će biti prikazan futuristički klasik Metropolis Fritza Langa iz 1927. godine, koji se započeo snimati 1925. godine.

Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata u Splitu osnovan je 1925. godine kao Pučko sveučilište. Mijenjajući svoja imena od Narodnog sveučilišta (1944. - 1966.), Narodnog sveučilišta „Đuro Salaj“ (1966. - 1974.), Radničkog sveučilišta „Đuro Salaj“ (1974. - 1990.), Narodnog sveučilišta  (1990. - 1998.) i Pučkog otvorenog učilišta u Splitu (1998. - 2013.) te modificirajući sadržaje, Zlatna vrata su neprestalno bila u žiži gradskih i regionalnih događanja. Tada, kao i danas, Zlatna su vrata aktivno mjesto građanskog djelovanja, na kojem se o temama iz društvenog  života, od lokalnih do globalnih, raspravlja ozbiljno i otvoreno, u formi javnih tribina, diskusija, književnih večeri, okruglih stolova i radionica. Unatoč promjenama i prilagodbama, Centar nikada nije izgubio suštinu svoga postojanja – provedbu sadržaja koji su javna potreba grada i regije, i koje niti mogu niti smiju biti u potpunosti prepuštene tržištu (osnovna škola, edukacija osjetljivih socijalnih skupina, kultura). 

Ipak, i danas je među širokom publikom najprepoznatiji segment rada Centra - Kinoteka. Program filmske klasike počeo je još 1965. godine prikazivanjem filma Oklopnjača Potemkin, a početkom sedamdesetih, osnivanjem brojnih filmskih klubova pod imenom Prijatelji filma po splitskim školama i fakultetima, kinotečni program postaje okosnica kulturne ponude ustanove, koja traje sve do danas. Programska orijentacija kinorepertoara naglasak je stavila na baštinske i edukativne filmove, a od 2006. usporedno se počinje odvijati stalni program suvremenog art-filma. Godine 2009. obavljena je i renovacija kinodvorane nakon čega je Kinoteka Zlatna vrata ušla u europsku mrežu nezavisnih kina pod imenom Europa Cinemas. Ta je cijenjena međunarodna organizacija, koja pod svojim okriljem, u 66 država i 682 grada, okuplja i potpomaže nezavisna kina, u rujnu 2014. Kinoteku Zlatna vrata proglasila europskim Kinom mjeseca.